Sada već davne 1997. objavljena je knjiga „Harry Potter i kamen mudraca“, prvi dio serijala o malom čarobnjaku koji je očarao svijet. I to je bio početak povijesne priče.

Fenomen Harryja Pottera jedan je od najvećih ikada zabilježenih u književnosti koji je obilježio djetinjstva milijuna djece diljem svijeta, a postoji i literatura koja istražuje taj fenomen. Elementi fantastičnosti isprepleteni s edukacijskom notom prikovali su uz knjige, a kasnije i filmska platna, djecu koja su se vrlo lako mogla poistovjetiti s nekim od likova.

Na taj se fenomen osvrnuo sociolog i autor Bruno Šimleša. 

„Harry Potter je od samog početka više od običnog književnog djela. Zapravo je postao društveni fenomen koji nam je pomogao oblikovati modernu kulturu. Ima snažan utjecaj na društvo, i ondašnji Papa i Kaptol su rekli svoje mišljenje o njemu, što ga je doduše učinilo samo popularnijim, a najfascinantnije je što je i dalje relevantan. Popularan je zato što se radi o izvrsno pisanim knjigama koje ne dociraju djeci, ali i odraslima koji pronađu dio sebe u tom magičnom svijetu. Likovi nisu crno-bijeli, a radnjom dominiraju vječna pitanja o prirodi dobra i zla ili o tome da je ljubav najjača sila svemira. A i konačno je postalo cool biti ‘šmokljan’”, ističe. 

Višeslojni likovi s kojima se možemo poistovjetiti 

I zaista, bilo da ste u školi bili drugačiji, nepopularni, inteligentni ili pak čak sasvim prosječni, vrlo ste lako među stranicama J. K. Rowling mogli pronaći nekoga poput sebe i to u bilo kojem periodu školovanja. Dakako, senzacija koja je nastala od tih romana zbog svoje tematike naišla je na neodobravanje Crkve, kao što je spomenuo i Šimleša, ali je neminovno serijal Harryja Pottera povećao kulturu čitanja i općenito dječji interes za knjige.

Danas je dio izbornog lektirnog popisa u osnovnim školama, a to već dovoljno govori o njegovoj kvaliteti. Da bi neko drugo djelo polučilo takav uspjeh, trebalo bi sadržavati tu kombinaciju magičnosti, mogućnosti suživljenosti s likovima te, prije svega, tu nenametljivu odgojnu funkciju koja, u konačnici, i čini dječju književnost jedinstvenom. I upravo se sve to nalazi među ovim koricama. 

Suživljenost s likovima je, osim same magične tematike, ujedno i element zbog kojih popularnost ovog serijala nimalo ne jenjava. 

“J .K. Rowling je izvrsno osmislila likove koji su “krvavi ispod kože”. Dok su Harryjevi udomitelji svojevrsne karikature, Harry i njegovi prijatelji (ali i neprijatelji) nisu, već su stvarni i višeslojni. A i ponovit ću – izvrsno je što su ‘šmokljani’ konačno postali cool. U zapadnoj su kulturi cool djeca bili sportaši ili pjevači ili samo oni sa smislom za modu, a sada su na tronu promišljeni i načitani, ne najglasniji ni nužno najzgodniji, već najpametniji. Zato nije ni čudo da je Hermiona postala ministrica magije, a već u prvom nastavku je nagrađena za logiku kada su morali preći prepreke da spase Kamen mudraca. A meni je zanimljivo i da se dječaci nisu nužno identificirali s dječacima, a cure s curama. Znam mnogo djevojčica koje su se snažnije identificirale s Harryjem nego s Hermionom jer se svi doživljavaju kroz svoje karakteristike i vrijednosti”,  govori nam Šimleša. 

Ipak, ni pogled na likove među čitateljima, kritikom i strukom nije jednostrani. Crkva je, kao što smo   već spomenuli, vrlo glasno izrekla svoje mišljenje, bez da ju se išta pita o tome. Ona smatra da ovaj književni i filmski serijal otvoreno poziva djecu na bavljenje crnom magijom, zazivanje Sotone i čarobnjaštvo.

Neki su pak mišljenja da su u romanu previše izražene razlike među elitnom djecom i onom koja to nisu i da ne šalje dobru moralnu poruku u pogledu kršenja pravila jer Harry i njegova družina nikada ne bivaju kažnjeni za nepoštovanje školskih propisa zbog toga što njihove akcije uvijek spase dan.

Što nosi budućnost? 

Trenutno je u knjižarama diljem Hrvatske gotovo nemoguće pronaći primjerke knjige o Harryju Potteru na hrvatskom jeziku. Već davne 2000. izašlo je prvo izdanje Algoritma, a posljednje je svjetlo dana ugledalo 2007. godine. I otada se ništa nije napravilo po tome pitanju, a čitav problem leži u autorskim pravima. Postoje šuškanja o tome da neke izdavačke kuće rade na tome, no ne postoje nikakve službene informacije. S druge strane, cijene knjiga u antikvarijatima i u raznim grupama za prodaju na društvenim mrežama kreću se i po nekoliko stotina kuna po primjerku, što je mnogim roditeljima jednostavno preveliki trošak. 

Nemoguće je ne zapitati se utječe li to i na smanjenje interesa kod djece. Srebrenka Puklavec Trstenjak, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, osvrnula se na to. 

„Rade se ulomci iz teksta, s ponekim razredom i projekti, ovisno o tome o kakvoj je skupini učenika riječ. No sve su manje i manje oduševljeni. Počeli su ga izbjegavati. Tu i tamo u generaciji netko se prikvači na serijal knjiga, no većina ostaje samo na filmovima“, kaže nam. 

Od prvog filma prošlo je dvadesetak godina, a Šimleša smatra da je i to jedan od mogućih uzroka pada interesa. 

„Prvih 10-15 godina filmovi su stvarali drugi ogroman val interesa, pa onda sve te božićne reprize, a sada novih filmova nema već godinama. No bez obzira na to što je interes manji, ne mogu zamisliti da u potpunosti nestane jer dolaze nova djeca koje Harry Potter jednako začara i očara. Jedna od novijih fanova živi u sobi pored moje, Anabela“, kaže Bruno Šimleša. 

Ipak, posljednjih je dana u medijima sve glasnija vijest da se planira snimanje serije. Naime, prema saznanjima američkog magazina Variety, na HBO Maxu navodno se radi na ranoj etapi osmišljavanja serije. Iako su Warner Bros i HBO Max za Variety poručili da se ne radi na ovoj seriji, odnosno na njezinu razvoju, u spomenutom magazinu kažu da im je više izvora potvrdilo kako je projekt u vrlo ranoj fazi.

Preostaje nam čekati i vidjeti hoće li mali čarobnjak i njegovi prijatelji zaživjeti i u ovom formatu. Do tada nam ostaje čitanje na engleskom ili bosanskog ili pak utjeha u Harry Potter memorabiliji, kao i manifestaciji Tjedan Harryja Pottera u organizaciji Hoću knjigu, gdje će se sve te knjige i stvarčice naći na popustu, dok će online dio obilježiti razni videi, tekstovi te nagradni natječaji.