Kuhinja je važan dio svakog doma – mjesto je pripremanja hrane, nastanka delicija i druženja. No i naizgled najčišća kuhinja može skrivati bakterije i viruse, koji se nalaze na priboru, radnim elementima i hrani, a koji mogu naštetiti našem zdravlju. Hrana se u većini slučajeva kontaminira uslijed nepravilne pripreme i nedovoljnog pridržavanja dobre higijenske prakse, što se posebno odnosi na korištenje kuhinjskog pribora.

Prije no što započnete s pripremom hrane, ali i nakon svakog postupka kod pripremanja hrane, dobro operite ruke. Možda ne obraćate pažnju, ali za vrijeme pripreme ručka više ćete puta dirati kantu za smeće, otvarati hladnjak i kuhinjske ormariće i tako će bakterije dospjeti tamo gdje ih ne želite.

Temeljito kuhanje i pravilno skladištenje hrane

Jedno od najvažnijih higijenskih pravila je da je hrana dobro skuhana. Kod nedovoljno kuhanih namirnica štetne bakterije mogu preživjeti i uzrokovati trovanje. Zato tijekom kuhanja provjerite koliko je kuhana – ako pri ubodu vilicom izlazi crvenkasta tekućina potrebno je još kuhati. Kad podgrijavate hranu, pričekajte da proključa prije konzumacije.

Idealno je pripremiti onoliko hrane koliko trebate za jedan obrok, no ako nešto ostane, potrošite u roku od 24 sata. Ne stavljajte toplu hranu u hladnjak i uklonite sve namirnice kojima je istekao rok trajanja „upotrijebiti do“. S druge strane, kod isteka roka „najbolje upotrijebiti do“ hrana se ne treba baciti jer je i dalje sigurna za konzumaciju, iako možda neće imati istu teksturu ili okus. 

Temperatura hladnjaka treba biti od 3 do 5 °C, a temperatura ledenice oko -18°C. Na ovim temperaturama bakterije, kvasci i plijesni iz hrane miruju, više se ne razmnožavaju, a neki mogu i nestati. S obzirom da nakon odmrzavanja neki mikroorganizmi nastavljaju svoj rast, hrana je sigurnija ako se zamrzava svježa, kada ima manji broj mikroorganizama, nego ako je pred istekom roka trajanja. Hranu koju stavljate u zamrzivač pakirajte u posude ili vrećice za zamrzavanje te istisnite višak zraka. Meso i ribu trebate odmrzavati u hladnjaku, dok primjerice povrće ne trebate odmrzavati, već ga odmah možete staviti u kipuću vodu.

Križna kontaminacija hrane

Kada se zbog nehigijenskog rukovanja hranom štetni mikroorganizmi s jedne hrane prenesu na drugu u kojoj se u pravilu ne nalaze, govorimo o križnoj kontaminaciji. Primjerice, kada se na dasci na kojoj se rezalo svježe meso nakon toga reže salata. Meso će se termički obraditi i mikroorganizmi će biti uništeni, ali je moguće da se unesu u organizam preko salate. Da to izbjegnete koristite različite daske za rezanje ribe, mesa, povrća, mliječnih proizvoda i kruha te nikad nemojte pripremljenu, jestivu hranu odložiti pored sirovog mesa. Nakon svake upotrebe dasku isperite toplom vodom i deterdžentom za suđe. Preporuka je suđe nakon pranja samo osušiti i ne brisati kuhinjskom krpom. Ako ga baš morate hitno obrisati, uvijek uzmite čistu kuhinjsku krpu ili jednokratni papirnati ubrus. Drveno ili plastično posuđe koje je oštećeno i ima pukotine u kojima se mogu zadržavati mikroorganizmi pa čak i komadići hrane, zamijenite novim. Nakon kuhanja, obavezno očistite kuhinju i sve radne površine. 

Mijenjajte spužvicu za pranje posuđa i čistite radne površine

Spužvice za pranje posuđa najprljaviji su predmet u kuhinji, pa ih je najbolje često mijenjati. Redovito mijenjajte i žičane spužve i krpe. Budući da su gotovo uvijek vlažne, kuhinjske krpe idealno su mjesto za razmnožavanje bakterija. Neka u ladici uvijek bude čistih krpa kako biste ih mogli češće mijenjati. 

Više o ovoj temi, kao i druge informacije o sigurnosti hrane pronađite na edukativnoj stranici kampanje EU bira sigurnu hranu koju provode Europska agencija za sigurnost hrane i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, a podržava je i Tower Center Rijeka.

Foto: Unsplash.com