Oznake na beauty proizvodima – što zapravo znače i kako ih pravilno iščitati?

Cruelty-free

Proizvodi koji sadrže oznaku cruelty-free nalažu da se ni u kojoj fazi razvoja samog proizvoda, ali i nakon njegovog puštanja u opticaj ne smiju provoditi pokusi na životinjama. Proizvod može biti cruelty-free, no to  ujedno nije garancija da je taj proizvod i veganski. Tako primjerice, proizvod koji nije testiran na životinjama istovremeno može sadržavati neke produkte životinjskog porijekla. Dakle, ukoliko određeni proizvod nije testiran na životinjama ne mora nužno značiti da je taj proizvod ujedno i veganski, npr. pčelinji vosak, med…

Prepoznatljiv simbol takve skupine proizvoda je tzv. leaping bunny (zečić u skoku), a isti možeš pronaći na kozmetičkim sredstvima, beauty proizvodima, sredstvima za čišćenje te ostalim sredstvima osobne higijene.

CRUELTY FREE

Vegan

Proizvodi koji su označeni kao veganski ne smiju sadržavati sastojke životinjskog porijekla, niti sastojke koji se dobivaju od životinja. U ovu kategoriju, osim mlijeka, meda i voska spadaju tvari kao što su npr. želatina, kolesterol ili kolagen.

Vegani, odnosno osobe koje se odluče na kupnju takve skupine proizvoda vrlo često smatraju da se isti, također, ne smiju testirati na životinjama. Međutim, pojam veganski zakonski nije reguliran, odnosno ova posljednja tvrdnja nije detaljno definirana. Dakle, osim etičkog uvjerenja ne mora uvijek značiti da je veganski proizvod ujedno i cruelty-free proizvod.

VEGAN

Aluminijske soli

Najčešći su sastojak antiperspiranta, odnosno sredstva koje koristimo kod sprječavanja neugodnih mirisa ispod pazuha. No, koja je zapravo razlika između perspiranta i dezodoransa?

Dezodorans – Aktivni sastojci iz proizvoda uništavaju bakterije koje se stvaraju na koži ispod pazuha (žlijezde znojnice), a koje uzrokuju neugodan miris znoja.

Antiperspirant – Za razliku od dezodoransa u perspirantu se koriste kemikalije iz proizvoda poput aluminijske soli koje blokiraju žlijezde znojnice te tako smanjuju znojenje blokirajući neugodne mirise.

Znanstveno je dokazano kako blokiranje znojenja nije zdravo za naše tijelo te je upravo aluminijska sol predmet mnogih kritika i sve češćih javnih prozivanja kao sastojak opasan za naše zdravlje.

U posljednje vrijeme na policama pronalazimo sve više proizvoda koji imaju jasno naznačeno da ne sadrže aluminijske soli, stoga prilikom sljedeće kupnje pripazite na natpis, odnosno oznaku.

Rok trajanja kozmetičkih proizvoda

Prema zakonu, kozmetički proizvodi unutar Europske unije moraju, ako im trajnost nije dulja od trideset mjeseci, imati naznačene podatke o roku trajanja. Oznakom (simbolom)  u obliku pješčanog sata, uz podatak o odgovarajućem datumu, možemo iščitati trajnost određenog artikla te koliko će dugo, pri pravilnom čuvanju, zadržati svoju kakvoću i prvobitnu funkciju .

Istekom naznačenog vremena proizvod nije pokvaren već mu je samo kvaliteta smanjena, odnosno nije 100% djelotvoran.

Rok upotrebe

Rok upotrebe zakonski vrijedi za proizvode koji imaju trajnost dulju od trideset mjeseci, a stupa na snagu od trenutka kada se proizvod otvori, odnosno kada se započne s njegovim korištenjem. Simbol za “upotrebu” je  otvorena kutijica kreme, a u sredini je naveden broj – uz slovo M (mjeseci), koji označava koliko se mjeseci nakon otvaranja proizvod može koristiti bez štetnih utjecaja. Otvorenu ćete kutijicu pronaći u blizini barkoda te popisa sastojaka na poleđini artikla i smatrajte je vrlo korisnom informacijom za vaše zdravlje. Primjerice oznaka “9M” tako znači da je ovaj preparat preporučljivo koristiti 9 mjeseci od otvaranja te je to period za čiju kvalitetu jamče proizvođači.

INCI

Engleska kratica INCI međunarodna je smjernica za označavanje podataka o sastojcima kozmetičkih proizvoda, a dolazi od riječi “International Nomenclature of Cosmetic Ingredients” (Internacionalna nomenklatura kozmetičkih sastojaka). INCI se najčešće nalazi na kutiji, pakiranju ili na uputama za uporabu, a vrlo često i na sva tri navedena mjesta.

INCI podaci su od posebne važnosti za alergičare jer je to prva smjernica za iščitavanje potencijalnih alergena. Za biljne sastojke najčešće se koriste latinski nazivi biljaka. Također, sastojci se moraju navoditi prema svojem udjelu u sveukupnoj težini proizvoda, odnosno proizvod koji je najzastupljeniji ide na prvo mjesto.

Sastojci koji čine manje od jedan posto ukupne težine ne moraju se navoditi.

Korištena bojila se uvijek ističu na kraju liste, a mirisne tvari se ne navode pojedinačno, osim poznatih alergena.