Nedavno smo vam prezentirali dvije vrlo zanimljive knjige, a i danas nastavljamo s preporukama. Riječ je o knjigama koje će vam pomoći u postizanju vlastitih ciljeva te pronalasku sreće i ispunjenja. Jesen je savršeno vrijeme za novi početak, pa tako i za osobni razvoj, a ove knjige pružiti će vam sve potrebne savjete. U nastavku pročitajte recenzije i odaberite idealno štivo za sebe.
IVA BALE: VIBRACIJA USPJEHA
Piše: Alis Marić, preuzeto s portala Onenastupaju.hr
U zadnje vrijeme nailazim na previše kukanja o tome koliko su društvene mreže naporne, iscrpljujuće, opasne, lažne… Pogotovo su mi naporni oni koji najavljuju smanjenje svojih aktivnosti. Smanji ih u tišini. Koga briga hoćeš li ti na fejsu biti cijeli dan, pet minuta ili nimalo? To je kao da na poslu najaviš da ćeš dati otkaz, a onda odlučiš da ćeš još malo ostati.
Ne razumijem zašto netko radi nešto što mu je iscrpljujuće, stresno, odbojno i od čega osjeća tjeskobu. Samo da bi o tome mogao pisati? Samo da bi se mogao žaliti. Barem je to na društvenim mrežama jednostavno i rješivo jednim klikom. Otiđete na gumb i “puf” – skinete se sa svega što vas uznemiruje ili iscrpljuje.
ZAVIRIVANJE U TUĐE ŽIVOTE
Recimo LinkedIn, poslovnu društvenu mrežu, namijenjenu poslovnom umrežavanju potencijalnih poslodavaca sa zaposlenicima, ne stignem koristiti, iako bih trebala, ali tamo ne odlazim jer nemam vremena i to je ok. O tome ne obavještavam nikoga. To je moja odluka i osobna stvar. Ali, da nemam posao ili da tražim posao LinkedIn bi mi možda spasio život. Teorije o tome koliko sati dnevno je zdravo ili manje zdravo provesti u “virtualnom svijetu” su individualne i bespotrebno je o tome lamentirati na vlastitom zidu i o tome davati savjete. Zapravo generalno me iscrpljuju ljudi koji se stalno žale, a i dalje vise na Facebooku ili Instagramu, i na taj način i dalje vire.
NAŠA VIBRACIJA MIJENJA NAŠU OKOLINU. I ZATO, DA, TREBA RAZMIŠLJATI ŠTO I ZAŠTO STAVLJAMO NA NAŠE “ZIDOVE”, KAKVE PORUKE ŠALJEMO KROZ NAŠE DRUŠTVENE KANALE. ONO ŠTO ŠALJEMO TO ĆE NAM SE I VRATITI…
Često me neki takvi sretnu u gradu i na sav glas uzviknu: “Vidim te stalno na fejsu. Sve znam što radiš, ti se ne skidaš s fejsa. Znaš ja sam ti se potpuno isključila jer me to sve jako umara i lažno mi je. A ne volim ni stavljati svoj osobni život na pladanj. Djecu pogotovo ne. Ona imaju pravo na svoju privatnost…” U redu, ako su se “skinuli”, kako, pobogu, onda znaju koliko sam ja na fejsu? Znači da me ipak prate i kontroliraju. Za mene je to velika enigma. Zaista se nemam vremena baviti onim što me ne “pali”, što me umara i čega me je strah. Nekome je i 15 minuta online na dan previše, a nekome je mjera 12 sati. Kao sa svime u životu. Dopustimo da to bude privatna stvar.
Neki ljudi kukaju da su društvene mreže opasno mjesto, kao da ne shvaćaju da jednim klikom mogu otići
Mene, moram priznati, više iscrpljuju neki osobni kontakti, stvarni razgovori, lažni ljudi, nezahvalni ljudi koji nikako da skinu svoje maske, a očito je da ih imaju. Od njih se puno teže maknuti tj. izbrisati ih iz života. Još čudniji su mi oni koji bi virtualu pretvorili u stvarne kontakte. Ma tko bi to želio. Zašto bih željela osobno kontaktirati s 300 ljudi s fejsa ili instagrama koje ne poznam i za koje nemam vremena? Nema teorije. Tko bi to izdržao? Dovoljno mi je mojih 5-10 najdražih ljudi koje poznajem, u koje mogu imati povjerenja i s kojima mi je gušt provoditi vrijeme.
Kako je sve oko nas, kao i mi sami, energija koja vibrira na različitim frekvencijama, tako i mi vibriramo i na taj način u svoj život privlačimo ono što signaliziramo i odašiljemo. To se događa i putem društvenih mreža. Mislim da je na njima to još 100 puta jače i intenzivnije. Tako ja mogu već preko interneta osjetiti kakva je osoba, kakve vrijednosti zastupa, koliko je posložena, lojalna i pozitivna.
Naša vibracija mijenja našu okolinu postižući da nam ona izravno odgovori. Zato, da, treba razmišljati što i zašto stavljamo na naše “zidove” i kakve poruke šaljemo kroz naše društvene kanale. Ono što šaljemo to će nam se i vratiti. Meni su društvene mreže osigurale egzitenciju, promijenile život, u život su mi dovele toliko genijalnih ljudi, zanimljivih priča i naučile me toliko toga. Otvorile su mi mnoga vrata. Zahvalna sam im do neba. Svako jutro i večer im se iskreno zahvalim. Kada želim biti na društvenoj mreži i koristiti internet onda to radim, a kada ne želim – ostavim. U tome me vodi moja iskrenost, strast i upornost.
ONO ŠTO TI NE ODGOVARA – MIJENJAJ
Zahvaljujući društvenom umrežavanju, danas imamo u stvarnom vremenu pristup jakom, velikom izvoru podataka, koji nam omogućuje da upravljamo svojim poslovnim carstvima iznimno precizno. Zato svaki dan sve izazove preokrećem u svoje još veće prilike i mogućnosti. Danas smo svi podložni oku javnosti. Izloženi smo kao životinje u zoološkom vrtu. Svakim svojim mailom, porukom, putovanjem, ulaskom u banku ili poštu dodajemo novi dokument o našim životima, navikama i vrijednostima. Svatko od nas zahvaljujući internetu može postati BREND.
Svatko od nas ima sposobnost širenja vlastitih sjajnih zamisli, dijeljenja radosti i uspjeha. Zato razmišljajte što odašiljete, kako to radite i kako vibrirate. Čak i ako se maknete sa svih društvenih mreža niste izmakli “Big Brotheru” koji vas stalno nadgleda. Danas je sve što radimo negdje zabilježeno za vječnost. Zamislite koja je to energija i kolika je odgovornost na nama da je oblikujemo. Mi odlučujemo koliko i koga ćemo pratiti, gledati, o čemu ćemo pisati. Pustite kukanje! Budite radije zahvalni na svim pruženim prilikama. Moja je deviza kada ti nešto ne odgovara – mijenjaj. Mijenjaj posao, mijenjaj grad u kojem živiš, zemlju u kojoj ti nije dobro, mijenjaj partnera/icu, mijenjaj prijatelje. Jedino djecu i roditelje ne možeš mijenjati…
Prije par dana je izašla jako zanimljiva i korisna knjiga “Vibracija uspjeha” trenerice načela uspjeha Ive Bele u izdanju Školske knjige. U njoj ćete pronaći mnoge odgovore na to kako uspjeti unatoč zaprekama, kako naučiti reći NE i pronaći vrijeme samo za sebe, kako podići vlastitu vibraciju i zaštititi se od manipulatora, kako naučiti oprostiti, biti zahvalan i tolerantan. Knjiga nije zamišljena samo kao lektira, već je koncipirana kao dnevnik u kojem možete voditi dnevnik svojih uspjeha i time podizati razinu vlastite vibracije. Izaberite divan život, poručuje Iva.
Raphaelle Giordano: Tvoj drugi život počinje kad shvatiš da imaš samo jedan
Piše – Renata Grčić, Čitateljica
Divna, šarena, upečatljiva naslovnica skriva u sebi roman o sreći. O sreći je već napisano vjerojatno sve što se napisati moglo, no još jedan podsjetnik više nikako nije na odmet. Dapače nužan je. Vjerujem da svakog dana bude štampano barem nekoliko novih knjiga u kojima je do detalje opisano što i kako i sigurna sam da sve te knjige imaju svoje čitatelje. Povremeno i ja gurnem nos u neku od njih i zaista gle čuda imaju nam nešto za ponuditi.
Nije ni knjiga Raphaelle Giordano nešto novo po tom pitanju, ali je novi koncept, zapravo drugačiji, na koji je ponudila sreću na pladnju svima koji su voljni i željni pročitati njezinu knjigu. Upakirala je knjigu o samopomoći u roman o sreći i obavila odličan posao. Osim što pratimo jednu ženu na kraju tridesetih na njezinom putu pronalaska sreće i blagostanja, s njom prolazimo i kroz sve njezine pustolovine i anegdote i korak po korak otkrivamo sebe.
Camille je prosječna Parižanka. Ima dobar život u koji se pomalo zavukla rutina. Obitelj i posao joj zauzimaju veći dio života, no ni jedno ni drugo je ne ispunjava u potpunosti. Nakon manje nezgode na cesti, Camille upozna Claudea pred kojim iako je potpuni stranac istrese sve svoje boljke i probleme, ne znajući da je Claude osoba koja će postati lučonoša na njezinom putu. A Claude u Camille vidi svoj projekt, osobu kojoj mora pomoći i prenijeti joj svoje znanje, jer Claude je rutinolog, a Camille boluje od akutnog rutinitisa.
Iako će se Camille u početku čuditi Claudeovom neobičnom zanimanju, njezino nezadovoljstvo životom ponukat će je da prihvati njegovu pomoć. Izgubiti ne može ništa, a ako je Claude tako dobar u svome poslu kako se čini, dobiti može mnogo. Za početak pokušati dohvatiti sreću koja joj stalno izmiče iz ruku.
Ni najmanje me ne čudi popularnost koju je ova knjiga stekla u kratkom roku, jer svidjela se i meni. Teško je biti imun na jednu ovakvu priču, jer svi smo mi Camille na neki način, htjeli mi to sebi priznati ili ne. Način na koji je ispisana ova priča toliko je zavodljiv i lako shvatljiv da nemate baš osjećaj da čitate knjigu o samopomoći, jer ne govori direktno vama što morate učiniti, nego to pokazuje na primjeru, pa sam se uhvatila da duboko dišem i meditiram s Camille, tražim svoj zen, odljepljujem marke, ali i hranim svoje štakore.
Ako vam kojim slučajem nešto i promakne pri čitanju, djelovi za koje je autorica mislila da su važni i da vam mogu pomoći pri traženju sreće ili nečega drugoga čemu težite ili tražite, nalaze se na kraju knjige. Nekoliko stranica s pojmovima kratko opisanim za svakoga željnog utvrđivanja gradiva. I ne, nije to nikakva nova izmišljena kemija, ali je poučna priča o traženju vlastitog puta blagostanja i sreće. I stvarno naš drugi život započinje tek kad shvatimo da imamo samo ovaj jedan.