S prvim proljetnicama često nam stižu i alergije. Martina Šepetavc, magistra i voditeljica Edukacijskog centra Farmacia, otkrila nam je koje su najčešće alergije, zašto nastaju baš u ovo vrijeme, kako ih prepoznati te kako umanjiti njihov utjecaj na svakodnevicu.
Posljednjih se godina sve više naglašava povezanost klimatskih promjena s respiratornim alergijama koje počinju već potkraj zime s obzirom na to da alergijske bolesti postaju prevladavajuće bolesti modernog doba. U Hrvatskoj se procjenjuje da alergijsku hunjavicu ima 10% stanovništva. Zbog povišenja temperature utvrđen je raniji početak i vrhunac cvatnje kod vrsta koje počinju cvjetati ranije tijekom godine (kao što su brijest, breza, joha i lijeska), a trajanje sezone cvjetanja produženo je i kod ljetnih vrsta, primjerice kod raznih vrsta porodice trava.
Peludni kalendar
Osobama koje imaju alergiju na pelud od pomoći mogu biti peludni kalendari koji prognoziraju pojavnost pojedinih sezonskih inhalacijskih alergena. Takva vrsta kalendara daje podatke o dnevnim kretanjima koncentracije peluda i važna je u procjeni izloženosti alergenu.
Sličnost prehladi
Simptomi alergijske reakcije mogu biti opći (sustavni) ili lokalizirani na organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). U slučaju proljetnih alergija simptomima je zahvaćena sluznica dišnog sustava, a simptomi alergijskog rinitisa slični su prehladi samo što traju dulje od prehlade i javljaju se uvijek u isto doba godine. To su kihanje, curenje vodenastog sekreta, otok krvnih žila (kongestija) koji se osjeća kao začepljenost nosa i otežano disanje, često uz smanjenje ili potpuni gubitak osjeta mirisa, te svrbež i suzenje očiju, a ponekad i svrbež zvukovoda. Uobičajeni termin peludna groznica ujedinjuje alergijsku hunjavicu i alergijski konjuktivitis (karakteriziran crvenilom, suzenjem i svrbežom očiju).
Preventiva i rješavanje problema
Najučinkovitija preventiva je izbjegavanje izloženosti alergenu, u čemu može pomoći i već spomenuti peludni kalendar kako bi pacijenti mogli prilagoditi svoje aktivnosti tako da što manje dolaze u kontakt s alergenima, tj. peludi. Kad već nastupe simptomi, ovisno o njihovoj težini i utjecaju na kvalitetu života pacijenta, potrebno ih je suzbiti odgovarajućim lijekovima. Prvi izbor su svakako antihistaminici u obliku tableta, loratadin i feksofenadin, koji uspješno suzbijaju većinu simptoma alergije, pogotovo ako se počnu uzimati nekoliko tjedana prije očekivane polenizacije. Antihistaminici zadnjih generacija su sigurni lijekovi koji više nemaju izraženu nuspojavu kao što je pospanost jer ne prolaze krvno-moždanu barijeru. Također, loratadin je lijek koji mogu uzimati i trudnice što je dodatni dokaz njegove sigurnosti. Valja napomenuti da antihistaminik treba uzimati jednom dnevno, po mogućnosti u isto vrijeme, i da će njegovo puno djelovanje doći do izražaja tek nekoliko dana od početka uzimanja.
Važnost izotoničnih i hipertoničnih otopina
U tom razdoblju do punog djelovanja antihistaminika kod začepljenosti nosa možemo si dodatno pomoći dekongestivima kao što je ksilometazolin u obliku spreja ili kapi, ali uz oprez u doziranju do maksimalno 3 puta dnevno tijekom 5-7 dana kako ne bi došlo do oštećenja sluznice nosa. Sluznicu nosa treba dodatno ispirati izotoničnom otopinom morske vode bogate manganom koja jača otpornost sluznice nosa na alergene iz zraka ili otopinom morske vode koja je obogaćena ektoinom. U slučaju trudnica i pacijenata s nekontroliranom hipertenzijom koji ne smiju koristiti dekongestive, u otklanjanju začepljenosti nosa pomoći će hipertonična otopina morske vode koja sadrži veću koncentraciju morske soli, smanjuje edem nosne sluznice i uklanja sekret iz začepljenog nosa.
Oči zahvaćene proljetnom alergijom
Simptomi sezonske alergije pri čemu su zahvaćene oči javljaju se u otprilike 75% osoba s alergijom. Sezonski alergijski konjuktivitis najčešće nije opasan po oči, no svrbež, natečenost i suzenje mogu osjetno narušiti kvalitetu života. Za osobe kod kojih prevladavaju očni simptomi najčešće se propisuju lijekovi u obliku kapi za oči. Bez liječničkog recepta mogu se nabaviti umjetne suze bez konzervansa s natrijevim hijaluronatom, deksapantenolom, kao i hidrolatima biljaka koji pomažu kod iritiranih, crvenih i umornih očiju zahvaljujući prirodnim protuupalnim svojstvima. Osim što vlaže oko, umjetne suze pomažu i u ispiranju alergena s površine oka.
Zaštitne funkcije kože
Pacijenti koji pate od peludnih alergija već znaju koliko je bitno očuvati i zdravlje kože jer i koža predstavlja ulazna vrata za okidače alergije iz zraka. Većina tih osoba ima i smetnje u radu zaštitne funkcije kože i stoga je njezina zaštita od alergena oslabljena što dovodi do pojave osjetljive kože. Kako bi se dodatno smanjio kontakt s alergenima iz zraka i njihovo unošenje u dom, preporučuje se, kada dođete kući, otuširati se i oprati kosu odgovarajućom dermatološkom kozmetikom koja sadrži blaga sredstva za čišćenje i njegu kože. Ta vrsta kozmetike treba sadržavati pH 5 citratni pufer za jačanje kiselog zaštitnog omotača, glicerin za povećavanje vlage u koži i dekspantenol za poticanje obnove stanica. Takav djelotvorni kompleks dokazano povisuje aktivnost vlastitih enzima kože.
Uspješna kontrola situacije
Ako imate jake simptome alergije, liječnik će na recept propisati kortikosteroide koji su najučinkovitiji protuupalni lijekovi i koji će najuspješnije ukloniti ili umanjiti simptome alergijske bolesti. Budući da su za uspješnu kontrolu bolesti ovi lijekovi najčešće dostatni u niskim dozama kao npr. pumpice za intranazalnu primjenu i pumpice za aplikaciju lijeka u donje dišne putove, u ovim se oblicima obično koriste za dugotrajnu profilaksu, bez sistemskih nuspojava, tj. bez izazivanja štetnih posljedica za bolesnika.
U slučajevima pogoršanja respiratornih tegoba u bolesnika s alergijskom astmom (otežano disanje, zviždanje, hroptanje, gušenje) upotrebljavaju se i inhalacijski bronhodilatatori (ne spadaju u skupinu lijekova za kontrolu alergijske bolesti) uz eventualnu kraću primjenu visokih doza kortikosteroida.
Savjetujte se sa svojim ljekarnikom koji će znati procijeniti mogu li se vaši simptomi riješiti OTC pripravcima ili će vas uputiti liječniku koji će vam propisati lijekove na recept.
Luk, žuto povrće, fitoterapija i probiotici
Od dodataka prehrani u borbi protiv alergije svakako pomažu preparati na bazi kvercetina koji je antialergijski bioflavonoid snažnog antioksidativnog učinka. Ima protuupalni učinak i prirodni je antihistaminik koji će smanjiti stvaranje proupalnih prostanglandina. Kvercetin nalazimo i u hrani kao što je kora jabuke, luk, žuto povrće, jagode i zeleni čaj. Od fitoterapijskih pripravaka za smanjivanje simptoma alergije za preporuku su preparati na bazi crnog ribiza i uskolisnog trpuca te ružmarina i gomolja crvenog luka. Od preparata na bazi probiotika dokazano je učinkovit soj bakterija Lactobacillus salivarius LA 302 koji je istražen na Pasteur institutu upravo u ovu namjenu. Takav probiotik namijenjen je pacijentima s kroničnim ili akutnim simptomima alergije i sadrži 4 milijarde probiotičkih bakterija u dnevnoj dozi.
Zašto nam se javljaju alergije?
Aktualna je "higijenska hipoteza" o nastanku alergija, prema kojoj u suvremenom načinu življenja, zbog pretjerane čistoće, imamo smanjenu izloženost mikroorganizmima, uključujući bakterije i parazite. Naš imunosni sustav nema priliku odraditi uobičajene imunosne reakcije protiv bakterija pa pronalazi krive "neprijatelje", alergene, prema kojima usmjerava imunosne reakcije. Budući da naš imunosni sustav ima nepogrešivu memoriju, a alergijski sustav je njegova podvrsta, kad se jednom razvije preosjetljivost na neku tvar, pri svakom sljedećem susretu s njom organizam ponavlja istu alergijsku reakciju. Osim toga, zbog stresa, nepravilne prehrane koja je bogata procesuiranom hranom, neracionalnog korištenja određene grupe analgetika (NSAID) i zagađenog okoliša, probavni sustav koji je jedan od glavnih nositelja našeg imunosnog odgovora postaje propustan za razne tvari koje ne bi trebale ulaziti dalje u krvotok te reagira na neprimjereni način.
Utjecaj klimatskih uvjeta
Osnovu liječenja svake alergijske bolesti predstavlja izbjegavanje alergena koji uzrokuje alergijsku reakciju. S tim u vezi, promjena klimatskih uvjeta u kojima određeni inhalacijski alergeni nisu prisutni ili su prisutni u znatno nižim koncentracijama nego u mjestu stalnog boravka predstavlja osnovni element klimatskog liječenja alergijskih bolesti respiratornog trakta.
Kod klimatskog liječenja boravkom na moru primarno se izbjegavaju sezonski alergeni karakteristični za kontinentalno područje iako se u današnje vrijeme, s obzirom na klimatske promjene, više ne može strogo odrediti zemljopisna rasprostranjenost sezonski specifičnih inhalacijskih alergena (npr. rasprostranjenost ambrozije prije je bila vezana uz kontinentalna područja naše zemlje, a danas je ona rasprostranjena i u Istri i Primorju, uključujući otok Krk, na području Zadra te dalmatinskom zaleđu sve do krajnjeg juga zemlje).
Kod klimatskog liječenja boravkom u područjima s planinskom klimom (iznad 1000 m nadmorske visine), dominantna korist ostvaruje se izbjegavanjem kontakta s grinjama kao jednim od najčešćih alergena jer grinje ne obitavaju na navedenim nadmorskim visinama. Također, udisanje nezagađenog zraka odgovarajuće temperature i vlažnosti ima povoljan učinak na respiratorni sustav.
Poveznica alergije i drugih problema
Sezonska, tj. proljetna alergija već po samom nazivu određuje i svoju pojavnost jer je vezana uz pelud koja je prisutna u zraku u određeno doba godine. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima kao što su astma i atopijski dermatitis, a može pogodovati nastanku i nekih nealergijskih bolesti poput gnojne upale sinusa i srednjeg uha, naročito u djece. Cjelogodišnja alergija uzrokovana je grinjama, plijesnima i/ili dlakom kućnih ljubimaca. Ako imate simptome alergije dulje razdoblje, svakako se trebate obratiti liječniku kako biste učinili kožni test u dijagnostici alergijskih bolesti, a rezultat testa pokazat će koji je uzročnik problema.